{"id":13519,"date":"2024-10-16T14:29:47","date_gmt":"2024-10-16T12:29:47","guid":{"rendered":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/?p=13519"},"modified":"2025-02-12T01:16:46","modified_gmt":"2025-02-12T00:16:46","slug":"top-level-domeni-vrste-tld-ova-i-njihovi-primeri","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/blog\/top-level-domeni-vrste-tld-ova-i-njihovi-primeri","title":{"rendered":"Top level domeni – Vrste TLD-ova i njihovi primeri"},"content":{"rendered":"\n
\n
\n

Top level domeni – Vrste TLD-ova i njihovi primeri<\/h1>\n\n\n

TLD (Top-Level Domain) ili domen najvi\u0161eg nivoa je najvi\u0161i segment domena na internetu, koji <\/p>\n\n\n\n

se nalazi neposredno posle glavnog naziva domena u web adresi. TLD je klju\u010dan deo svakog URL-a, jer slu\u017ei kao pokazatelj vrste ili namene veb stranice, njene pripadnosti odre\u0111enoj organizaciji ili \u010dak zemlji. On \u010dini osnovu na kojoj se kreira celokupna struktura internet adresa.
<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\"Top<\/figure><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

<\/p>\n<\/article>\n\n\n\n

\n
\n
\n

Sama ideja TLD-a poti\u010de iz potrebe za organizovanjem i standardizacijom adresa na internetu, koja datira iz ranih dana interneta. Kako bi se izbegla konfuzija i omogu\u0107ila lak\u0161a navigacija, domeni su podeljeni u hijerarhiju sa TLD-om na vrhu. <\/p>\n\n\n\n

Ovaj koncept je omogu\u0107io dosledan i razumljiv na\u010din adresiranja i identifikacije veb sajtova \u0161irom sveta. <\/p>\n\n\n\n

U Srbiji, RNIDS<\/a> upravlja registracijom nacionalnih internet domena, kao \u0161to su “.rs” i “.\u0441\u0440\u0431”. Kao ovla\u0161\u0107eni registar, True-False Hosting<\/a> vam omogu\u0107ava jednostavnu i pouzdanu registraciju ovih domena, uz brzu podr\u0161ku i konkurentne cene. Registrujte svoj domen kod nas i osigurajte online prisustvo sa nacionalnim identitetom.<\/p>\n\n\n\n

U nastavku pobroja\u0107emo vrste TLD-ova i dati primer za svaki.<\/p>\n\n\n\n

1. Generi\u010dki TLD-ovi (gTLD)<\/h2>\n\n\n\n
\"Genericki<\/figure>\n\n\n\n

Generi\u010dki TLD-ovi su naj\u010de\u0161\u0107e kori\u0161\u0107eni TLD-ovi na internetu i nisu specifi\u010dno vezani za neku zemlju. Koriste se za razli\u010dite svrhe, u zavisnosti od prirode sajta. Neki od najpopularnijih gTLD-ova uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

– .com \u2013 Komercijalni sajtovi (najpopularniji TLD).<\/p>\n\n\n\n

– .org \u2013 Neprofitne organizacije.<\/p>\n\n\n\n

– .net \u2013 Mre\u017eni servisi ili tehni\u010dka infrastruktura.<\/p>\n\n\n\n

– .info \u2013 Informativni sajtovi.<\/p>\n\n\n\n

– .biz \u2013 Poslovni i komercijalni sajtovi.<\/p>\n\n\n\n

– .name \u2013 Li\u010dne veb stranice i blogovi.<\/p>\n\n\n\n

– .pro \u2013 Profesionalne usluge (advokati, doktori, itd.).<\/p>\n\n\n\n

– .edu \u2013 Obrazovne institucije (ograni\u010deno na institucije u SAD-u).<\/p>\n\n\n\n

– .gov \u2013 Dr\u017eavni sajtovi (specifi\u010dno za vladine agencije SAD-a).<\/p>\n\n\n\n

– .mil \u2013 Vojni domeni (tako\u0111e ograni\u010deni na vojne agencije SAD-a).<\/p>\n\n\n\n

2. Kodovi zemalja (ccTLD)<\/h2>\n\n\n\n
\"Kodovi<\/figure>\n\n\n\n

ccTLD-ovi su dvobajtni domeni koji predstavljaju odre\u0111ene dr\u017eave ili teritorije. Oni se \u010desto koriste kako bi se ozna\u010dilo poreklo ili ciljna publika sajta. Primeri ccTLD-ova uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

– .rs \u2013 Srbija<\/p>\n\n\n\n

– .mk – Makedonija<\/p>\n\n\n\n

– .me – Crna Gora<\/p>\n\n\n\n

– .ba – Bosna i Hercegovina<\/p>\n\n\n\n

– .hr – Hrvatska<\/p>\n\n\n\n

– .uk \u2013 Velika Britanija<\/p>\n\n\n\n

– .de \u2013 Nema\u010dka<\/p>\n\n\n\n

– .fr \u2013 Francuska<\/p>\n\n\n\n

– .it \u2013 Italija<\/p>\n\n\n\n

– .us \u2013 Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave<\/p>\n\n\n\n

– .jp \u2013 Japan<\/p>\n\n\n\n

– .cn \u2013 Kina<\/p>\n\n\n\n

– .br \u2013 Brazil<\/p>\n\n\n\n

– .ca \u2013 Kanada<\/p>\n\n\n\n

– .au \u2013 Australija<\/p>\n\n\n\n

Svaka zemlja ima svoj ccTLD, i \u010desto se koriste za sajtove koji ciljaju odre\u0111ene lokalne ili regionalne korisnike.<\/p>\n\n\n\n

3. Sponzorisani TLD-ovi (sTLD)<\/h2>\n\n\n\n
\"Sponzorisani<\/figure>\n\n\n\n


Sponzorisani TLD-ovi su domeni koji su pod kontrolom specifi\u010dnih organizacija ili grupa. Oni su kreirani za specifi\u010dne namene i zajednice, kao \u0161to su avio-industrija, kooperative ili muzeji. Neki od popularnih sTLD-ova uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

– .aero \u2013 Avio-industrija.<\/p>\n\n\n\n

– .coop \u2013 Kooperative.<\/p>\n\n\n\n

– .museum \u2013 Muzeji i kulturne institucije.<\/p>\n\n\n\n

– .jobs \u2013 Sajtovi za zapo\u0161ljavanje i karijere.<\/p>\n\n\n\n

– .post \u2013 Po\u0161tanske usluge i telekomunikacije.<\/p>\n\n\n\n

– .cat \u2013 Katalonski jezik i kultura.<\/p>\n\n\n\n

Ovi domeni su \u010desto ograni\u010deni na specifi\u010dne industrije ili zajednice, i njihovo kori\u0161\u0107enje obi\u010dno zahteva posebne dozvole ili odobrenja..<\/p>\n\n\n\n

4. Novi generi\u010dki TLD-ovi (New gTLD)<\/h2>\n\n\n\n
\"Novi<\/figure>\n\n\n\n

Kako je broj dostupnih domena postao ograni\u010den sa tradicionalnim gTLD-ovima, ICANN je po\u010deo odobravanje novih generi\u010dkih TLD-ova kako bi pove\u0107ao mogu\u0107nosti za personalizaciju domena. Ovi TLD-ovi omogu\u0107avaju organizacijama i pojedincima da biraju domen koji je specifi\u010dan za njihovu delatnost. Neki od novih gTLD-ova uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

– .blog \u2013 Blogovi i li\u010dni sajtovi<\/p>\n\n\n\n

– .app \u2013 Aplikacije i softverske platforme<\/p>\n\n\n\n

– .shop \u2013 Online prodavnice<\/p>\n\n\n\n

– .tech \u2013 Tehnolo\u0161ki sajtovi i inovacije<\/p>\n\n\n\n

– .online \u2013 Op\u0161ta upotreba za online prisustvo<\/p>\n\n\n\n

– .xyz \u2013 Univerzalna upotreba (postaje popularan u tehnolo\u0161koj zajednici)<\/p>\n\n\n\n

– .guru \u2013 Stru\u010dnjaci i konsultanti<\/p>\n\n\n\n

– .club \u2013 Zajednice i klubovi<\/p>\n\n\n\n

– .photography \u2013 Fotografija i vizualna umetnost<\/p>\n\n\n\n

– .fashion \u2013 Modna industrija<\/p>\n\n\n\n

– .music \u2013 Muzi\u010dka industrija<\/p>\n\n\n\n

Ovi novi TLD-ovi nude vi\u0161e mogu\u0107nosti za specijalizaciju i prilago\u0111avanje veb prisustva specifi\u010dnim potrebama i industrijama<\/p>\n\n\n\n

5. Me\u0111unarodni TLD-ovi (IDN TLD) <\/h2>\n\n\n\n
\"Medjunarodni<\/figure>\n\n\n\n

Me\u0111unarodni TLD-ovi (IDN) koriste lokalna pisma i znakove koji nisu deo latini\u010dnog alfabeta. Oni omogu\u0107avaju zemljama i zajednicama da koriste svoja pisma, kao \u0161to su \u0107irilica, arapsko pismo ili kineski znakovi. Primeri IDN TLD-ova uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

– .\u0441\u0440\u0431 \u2013 Srbija (\u0107irilicom).<\/p>\n\n\n\n

– .\u4e2d\u56fd \u2013 Kina (na kineskom).<\/p>\n\n\n\n

– .\u0440\u0444 \u2013 Rusija (\u0107irilicom).<\/p>\n\n\n\n

– .\u0627\u0644\u0633\u0639\u0648\u062f\u064a\u0629 \u2013 Saudijska Arabija (na arapskom).<\/p>\n\n\n\n

– .\u043c\u043e\u043d \u2013 Mongolija (\u0107irilicom).<\/p>\n\n\n\n

Ovi TLD-ovi poma\u017eu da internet postane pristupa\u010dniji korisnicima koji koriste druga\u010dija pisma i jezike.<\/p>\n\n\n\n

6. Brendirani TLD-ovi (Brand TLD)<\/h2>\n\n\n\n
\"Brendirani<\/figure>\n\n\n\n

Pored generi\u010dkih i sponzorisanih TLD-ova, neki veliki brendovi su dobili svoje specifi\u010dne TLD-ove kako bi poja\u010dali prepoznatljivost svog brenda na internetu. Ovi TLD-ovi su jedinstveni za odre\u0111ene kompanije i koriste se isklju\u010divo za njihove potrebe. Primeri uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

– .google \u2013 Google.<\/p>\n\n\n\n

– .apple \u2013 Apple.<\/p>\n\n\n\n

– .bmw \u2013 BMW.<\/p>\n\n\n\n

– .amazon \u2013 Amazon.<\/p>\n\n\n\n

– .microsoft \u2013 Microsoft..<\/p>\n\n\n\n

7. Geografski TLD-ovi<\/h2>\n\n\n\n
\"Geografski<\/figure>\n\n\n\n

Pored domena koji predstavljaju dr\u017eave, postoje i TLD-ovi specifi\u010dni za gradove i regione. Ovi TLD-ovi su kreirani kako bi se omogu\u0107ilo lokalnim organizacijama i poslovima da se bolje pove\u017eu sa svojom zajednicom. Neki od geografskih TLD-ova uklju\u010duju:<\/p>\n\n\n\n

– .nyc \u2013 Njujork.<\/p>\n\n\n\n

– .paris \u2013 Pariz.<\/p>\n\n\n\n

– .london \u2013 London.<\/p>\n\n\n\n

– .berlin \u2013 Berlin.<\/p>\n\n\n\n

– .tokyo \u2013 Tokio.<\/p>\n\n\n\n

Zaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n

TLD-ovi igraju klju\u010dnu ulogu u organizaciji i kategorizaciji veb sajtova na internetu. Od generi\u010dkih TLD-ova poput .com, preko nacionalnih kodova kao \u0161to su .rs ili .uk, do specifi\u010dnih TLD-ova poput .tech ili .music, izbor TLD-a mo\u017ee zna\u010dajno uticati na prepoznatljivost i svrhu va\u0161eg sajta. <\/p>\n\n\n\n

Za nacionalne domene, poput .rs, mo\u017eete prona\u0107i ovla\u0161\u0107ene registre koje vr\u0161e registraciju domena, me\u0111u kojima je i “True-False Hosting”, na ovoj adresi: Spisak ovla\u0161\u0107enih registara RNIDS-a<\/a>. Sa stalnim pro\u0161irenjem liste TLD-ova, preduze\u0107a i pojedinci imaju sve vi\u0161e opcija za kreiranje jedinstvenog i prilago\u0111enog prisustva na internetu.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

TLD (Top-Level Domain) ili domen najvi\u0161eg nivoa je najvi\u0161i segment domena na internetu, koji  se nalazi neposredno posle glavnog naziva domena u web adresi. TLD je klju\u010dan deo svakog URL-a, jer slu\u017ei kao pokazatelj vrste ili namene veb stranice, njene pripadnosti odre\u0111enoj organizaciji ili \u010dak zemlji. On \u010dini osnovu na kojoj se kreira celokupna struktura […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":13532,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[45,39,44,43],"class_list":["post-13519","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-blog","tag-cctld","tag-domen","tag-gtld","tag-tld"],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Top-Level-Domeni.png","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13519","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13519"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13519\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14069,"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13519\/revisions\/14069"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13532"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13519"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13519"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/truefalsehosting.rs\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13519"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}