Šta je DNS i zašto je tako važan?
Internet je neizostavan deo svakodnevnog života, a za njegovo funkcionisanje ključan je DNS (Domain Name System), koji prevodi čitljiva imena domena u IP adrese.
DNS omogućava brzu i tačnu komunikaciju između uređaja i korisnika, olakšavajući pristup informacijama. Njegova struktura i zapisi igraju važnu ulogu u bezbednosti i pouzdanosti internet saobraćaja.
Zbog svoje ključne uloge, ostaje nezamenjiv deo internet infrastrukture.

Ključne tačke
- DNS prevodi domenska imena u IP adrese.
- Ključan je za funkcionisanje interneta.
- DNS zapisi održavaju bezbednost i tačnost protokola.
Osnovni koncepti
DNS ili Domain Name System omogućava internet pretraživačima da prevode imena domena u IP adrese, čime se olakšava pristup web sajtovima. Bez njega, korisnici bi morali da pamte složene numeričke adrese za svaki sajt. Funkcioniše kroz hijerarhijsku strukturu koja upravlja mapiranjem između imena i adresa.
Definicija DNS-a
DNS je ključna komponenta interneta koja upravlja prevođenjem simbola u brojeve. Svaki web sajt ima jedinstvenu IP adresu, ali korišćenje tih adresa bilo bi nezgrapno za korisnike. Omogućava da lako pamtljiva imena domena, poput “primer.com”, zamene te brojevne adrese.
Ova praktičnost poboljšava korisničko iskustvo jer omogućava lakšu navigaciju i pristup internetu.
Takođe se koristi za druge vrste prevođenja, kao što su preusmeravanja email adresa i različitih vrsta resursa. Sistem je distribuiran i bazira se na široko rasprostranjenoj mreži servera koji zajedno rade na rukovanju zahtevima za prevođenje.
Kako DNS funkcioniše?

Funkcionisanje DNS-a oslanja se na distribuciju informacija kroz različite servere. Kada korisnik zatraži pristup web sajtu, DNS resolver pretražuje svoju memoriju kako bi pronašao odgovarajući zapis. Ako u memoriji nema zapisa, šalje zahtev ka drugim DNS serverima.
DNS je hijerarhijski sistem gde se administracija vrši na različitim nivoima. Root serveri, koji su vrhunski u hijerarhiji, usmeravaju zahteve ka raznim autoritativnim serverima koji poseduju tačne informacije za dati domen.
Ova organizacija omogućava brzu i efikasnu obradu zahteva. Takođe podržava “DNS zone” koje omogućavaju logičko odvajanje domena radi lakšeg upravljanja, čineći sistem fleksibilnim i skalabilnim.
Nivo DNS Hijerarhije | Opis Funkcije |
Korisnički Zahtevi | Korisnik unosi adresu sajta u pretraživač – ovo pokreće DNS upit. |
DNS Resolver | Prvi kontakt korisnika sa DNS sistemom. Resolver traži IP adresu za uneti domen i prosleđuje zahtev dalje ako nema informaciju. |
Autoritativni DNS Serveri | Imaju tačne DNS zapise za domen i odgovaraju sa pravom IP adresom. |
Root DNS Serveri | Najviši nivo DNS sistema. Upućuju na TLD servere (npr. .com, .net) kada ne znaju direktan odgovor. |
DNS Zone | Predstavljaju organizacione jedinice DNS prostora, sadrže sve informacije o domenima unutar određene zone (npr. truefalsehosting.rs sa svim poddomenima). |
Značaj u internet infrastrukturi
DNS sistem je ključna komponenta koja omogućava pretvaranje domena u IP adrese, što je neophodno za komunikaciju između različitih uređaja na mreži. Takođe, njegova sigurnosna uloga osigurava da se podaci razmenjuju na bezbedan način.
DNS i Internet povezivost

DNS (Domain Name System) je osnovni deo internet arhitekture koji omogućava korisnicima da pristupe web stranicama koristeći lako pamtljive domene umesto numeričkih IP adresa. Ovaj sistem radi kao telefonski imenik interneta, povezujući imena domena sa odgovarajućim IP adresama, čime se omogućava nesmetana navigacija mrežom.
DNS serveri distribuirani su širom sveta, obezbeđujući visok nivo dostupnosti i stabilnosti, što je ključno za globalnu povezivost. Hijerarhijska struktura omogućava delegiranje zona, što pojednostavljuje upravljanje velikim brojem domena i olakšava otkrivanje novih adresa. DNS povezuje imena domena sa adresama, omogućavajući nesmetanu navigaciju mrežom, obezbeđujući da korisnici mogu brzo i efikasno posetiti željene adrese.
Sigurnosni aspekti
DNSSEC (DNS Security Extensions) dodaje sloj zaštite, osiguravajući da su podaci između korisnika i servera autentični. Ovaj protokol koristi kriptografske potpise kako bi verifikovao integritet odgovora.
DNS serveri su često ciljevi DDoS napada, što može ugroziti dostupnost. Implementacija sigurnih praksi, kao što su korišćenje sigurnih protokola i redovno ažuriranje sistema, ključna je za zaštitu od ovih pretnji. Sigurnosni alati, kao što su vatrozidi i IDS/IPS sistemi, dodatno pomažu u zaštiti DNS infrastrukture.
DNS zapisi i njihova uloga

DNS zapisi su osnovni elementi u sistemu DNS koji omogućavaju povezivanje domena sa IP adresama. Razumevanje tipova DNS zapisa i procesa DNS upita ključno je za optimizaciju performansi i sigurnosti mreža.
Tipovi zapisa
DNS zapisi definišu specifične informacije o domenima i IP adresama. Najčešći tip je A zapis, koji povezuje domen sa određenom IPv4 adresom. AAAA zapisi koriste se za povezivanje sa IPv6 adresama.
CNAME zapisi služe za aliasing jednog domena na drugi. Na primer, ‘www.truefalsehosting.rs’ može koristiti ‘truefalsehosting.rs’ kao alias. MX zapisi određuju servere za elektronsku poštu, dok su TXT zapisi korisni za verifikaciju vlasništva i sigurnosne konfiguracije.
NS zapisi ukazuju na DNS servere koji su autoritativni za domen. SOA zapisi pružaju administrativne informacije, poput vremena osvežavanja za DNS servere. Ovi zapisi zajedno čine strukturu koja omogućava funkcionalnost i pouzdanost DNS-a.
Razumevanje DNS upita
DNS upiti su procesi kroz koje klijentski uređaji traže informacije iz DNS sistema. Kada korisnik unese URL u pregledač, klijent šalje DNS upit kako bi dobio odgovarajuću IP adresu. Ovaj proces započinje sa lokalnim DNS resolverom koji pokušava da pronađe informaciju u svojoj keš memoriji.
Ako informacija nije dostupna, Upit se šalje ka autoritativnim serverima hijerarhijskim putem, počevši od root servera, zatim TLD servera, i tako dalje. Proces traje samo nekoliko milisekundi, ali uključuje više koraka.
Efikasnost i sigurnost DNS upita zavise od pravilnog konfigurisanja DNS servera i zapisa. Problemi u ovom procesu mogu dovesti do kašnjenja ili pogrešnih veza.
Često Postavljana Pitanja
Da li je moguće koristiti alternativne DNS servere i koje su prednosti toga?
Da, korisnici mogu konfigurisati svoje uređaje ili mreže da koriste alternativne DNS servere, kao što su Google DNS (8.8.8.8) ili Cloudflare DNS (1.1.1.1). Prednosti uključuju brži odziv, bolju sigurnost, zaobilaženje cenzure i dodatne funkcije poput roditeljske kontrole.
Koji je odnos između VPN-a i DNS-a?
Kada koristite VPN, DNS zahtevi mogu biti preusmereni kroz VPN servere kako bi se sprečilo “DNS curenje” – situaciju gde vaš stvarni DNS server otkriva lokaciju i identitet korisnika. Bez pravilne konfiguracije, DNS upiti mogu zaobići VPN i ugroziti privatnost
Šta je “DNS poisoning” i kako se može sprečiti?
DNS poisoning (ili cache poisoning) je napad u kojem napadač ubacuje lažne informacije u DNS keš servera, preusmeravajući korisnike na zlonamerne sajtove. Prevencija uključuje korišćenje DNSSEC, enkripciju i osiguranje da su serveri ažurirani i otporni na napade.
Može li se DNS koristiti za blokiranje pristupa određenim web stranicama?
Da, DNS filtriranje je metoda kojom se može ograničiti pristup određenim domenima. Ovo se koristi u roditeljskim kontrolama, školama, kompanijama ili na nivou države za sprovođenje politike bezbednosti ili cenzure.
Kako DNS utiče na brzinu učitavanja web stranica?
DNS rezolucija je prvi korak u učitavanju sajta. Spor DNS server ili loša konfiguracija mogu uzrokovati kašnjenja.